Nin

Nin ili hrvatski « Betlehem « spada među najstarija naselja na istočnoj strani Jadrana. Smješten na otočiću promjera svega 500 metara, koji je nekada bio u potpunosti opasan kamenim obrambenim zidinama, koje se još i danas vide. S kopnom su ga spajala i danas još uvijek dobro očuvana dva kamena mosta. Sa sjeverne, zapadne i južne strane Nin okružuju prekrasne, duge i plitke pješčane plaže, dok istočnu stranu ovog gradića zatvaraju polja solana.

Povijest Nina započinje Liburnima koji su ga osnovali u 9. st. prije Krista, kako bi ovdje imali jako trgovačko pomorsko središte. U rimsko doba Nin  postaje značajan municipij. Iz tog razdoblja potječu ostaci najvećeg antičkog hrama na istočnoj strani Jadrana (1. st.). Mozaici u podu bogate rimske kuće, ostatci rimskih zgrada u središtu otočića, monumentalni kipovi rimskih imperatora i dr.

U srednjem vijeku Nin je bio prvo Hrvatsko političko, vjersko i kulturno središte Hrvatske. Kao najstariji hrvatski kraljevski grad, stalna ili povremena prijestolnica hrvatskih narodnih vladara, Nin se smatra kolijevkom Hrvatske države. Na taj period u Ninu nas podsjećaju crkvica sv.Križa iz ranog srednjeg vijeka, crkva sv. Nikole i ostali zanimljivi arheološki ostaci.

Od 9 – 19. st. Nin je imao status biskupije. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, a među njima najviše se ističe Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice. Bogati arheološki nalazi mogu se razgledati u Muzeju ninskih starina, kao i u Crkvenoj riznici „ Zlato i srebro grada Nina “.