NP Sjeverni Velebit

Velebit, planinski masiv dužine 145 km, s dva nacionalna parka u cijelosti je uvršten u UNESCO svjetsku mrežu rezervata biosfere. Još 1978. g. Međunarodna organizacija UNESCO proglasila je Velebit međunarodnim rezervatom biosfere u sklopu znanstvenog programa "Čovjek i biosfera" da bi nacionalnim parkom "Sjeverni Velebit" bio proglašen 1991.

O brojnim prirodnim bogatstvima Velebita svjedoče postojanje strogog rezervata " Hajdučki i Rožanski kukovi ", nacionalnog parka " Paklenica ", šumskog rezervata " Stirovača ", dva botanička rezervata " Visibaba " i širi okoliš " Botaničkog vrta ", te spomenik prirode " Cerovačke pećine " s 3,5 km podzemnih hodnika i nalazima diluvijalne faune, paleolitskog čovjeka i čovjeka željeznog doba, na prostorima planine .

Nacionalni park " Sjeverni Velebit " područje je izrazite raznolikosti krških fenomena, bogatstva živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru. Stoga planinari upravo ovaj prostor smatraju najvećim draguljem među hrvatskim gorama. Nešto slabija posjećenost povećava mističnost i iskonski prirodni ambijent ovog prostora.

Površina parka iznosi 109 km2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat " Hajdučki i Rožanski kukovi ", koji predstavljaju specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija " Lukina jama ", jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Kroz park prolaze brojne planinarske staze od kojih je već u legendu ušla " Premužićeva staza " koja prolazi najzanimljivijim dijelovima sjevernog Velebita, odakle se pruža prekrasan pogled na Jadransko more i otoke.